PRVI KORAK Milijardu kuna: Pročitajte kojim mjerama Vlada želi potaknuti demografsku obnovu u Hrvatskoj

PRVI KORAK

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić najavila je u ponedjeljak, nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju, da će od 1. srpnja 2018. biti povećan dohodovni cenzus za dobivanje dječjeg doplatka.


Rečeno je i da je to samo prvi korak u uvođenju takozvanog univerzalnog doplatka te ukidanja poreznih olakšica za djecu. Izmjenom Zakona o doplatku za djecu, broj kućanstava koja imaju pravo na doplatak povećao bi se tako za 94 tisuće, na oko 250 tisuća (prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je tijekom 2016. živjelo oko 500.000 kućanstava s djecom).
To znači da bi 156 tisuća djece bilo obuhvaćeno tom mjerom, a godišnji trošak za to povećanje iznosio bi 440 milijuna kuna, jednu trećinu u odnosu na sadašnji ukupni trošak dječjeg doplatka od 1,5 milijardi kuna.


Smjenski rad u vrtićima


Državni tajnik za demografiju Marin Strmota ustvrdio je tom prigodom da trenutno 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1120 kuna, te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1120 do 1663 kune, a novim prijedlogom bi se osnovica za posljednju skupinu proširila na obitelji koje po članu imaju prihod do 2328 kuna.

Pritom bi na snazi ostao takozvani pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna, a dobivale bi ga i obitelji koje bi bile obuhvaćene povećanjem dohodovnog cenzusa. Osim toga, država planira financirati izgradnju novih vrtića u iznosu od 70 milijuna kuna i za njih će moći kandidirati jedinice lokalne samouprave već od početka iduće godine.

Treća značajna najavljena mjera u sklopu demografske politike je uvođenje smjenskog rada u vrtićima, a za to bi se kroz programe Europskog socijalnog fonda iskoristilo oko 300 milijuna kuna, istaknuo je Strmota.
Prema njegovim riječima, predložene izmjene zakona na kojima Ministarstvo radi su zapravo prvi korak prema uvođenju univerzalne naknade za djecu, odnosno krajnji cilj je redefiniranje sadašnjeg sustava i ukidanje poreznih olakšica zaposlenih roditelja.


Osjetljiv politički potez


Podsjetimo, uvođenje univerzalne naknade za djecu i ukidanje poreznih olakšica u okviru poreza na osobni dohodak je bila predložila radna skupina za poreznu reformu (koja je stupila na snagu 2017.), ali je ministar financija Zdravko Marić morao odustati od te mjere zbog velikih pritisaka unutar stranke i dijela javnosti.
Potom je Strmota početkom ove godine, na konferenciji Hanza medije o demografiji, istaknuo kako očekuje da će se taj model početi primjenjivati od 2019., ali je Zdravko Marić reagirao na to napomenom da takva odluka još nije donesena na razini Vlade.

Očito je, stoga, kako Ministarstvo demografije predlaže socijalno pravedniji model, ali da Vlada za sada odbija dati konačno zeleno svjetlo na taj projekt – ne samo zbog toga što se radi o krupnom poreznom zahvatu, nego i o osjetljivom političkom potezu.
Brojke, pak, govore da porezne olakšice za djecu i dječji doplatak ukupno godišnje teže oko 3,35 milijardi kuna i u okviru novog modela taj bi se novac podijelio na svu djecu jednako (iznos bi progresivno rastao s brojem djece, a moguće je u jednoj varijanti i da u igru bude uključen i dohodovno-imovinski faktor).

Sukladno tome modelu, roditelji s višim primanjima imali bi nešto manju "subvenciju" države nego dosad putem poreznih olakšica i smanjila bi im se neto plaća, ali bi oni s nižim primanjima imali znatno veću pomoć. Sada nemaju gotovo nikakvu: zarađuju premalo da bi osjetili porezne olakšice, a previše da bi dobili dječji doplatak. Daljnja računica govori kako trošak poreznih olakšica na uzdržavane članove obitelji (masa novca koja se ne uplati u državni proračun) godišnje iznosi 2,4 milijarde kuna, od čega se oko 2,1 milijarda odnosi na olakšice na djecu, uzdržavane partnere i roditelje – one koje se zasad ne ukidaju.


Manje 'bogatijima'


Naime, ukidanjem olakšica na "ostale" (bivše partnere, partnerove roditelje, bake, djedove i druge) sljedeće godine u proračun bi se moglo uplatiti oko 200 milijuna kuna više nego ove, pa će se dijelom i od toga zapravo financirati povećanje dohodovnog praga za dječji doplatak od sredine iduće godine.
Ilustrativni izračun za model univerzalne naknade za djecu pokazuje da roditelj koji zarađuje četiri tisuće kuna dobiva 80 kuna porezne olakšice, a kada mu se uzme tih 80 i kompenzira s par stotina jasno je da bi više "zaradio".
S druge strane, izračun na plaći od oko 5600 kuna pokazuje da je porezna olakšica 460 kuna, pa univerzalni dječji doplatak za tu obitelj znači 149 kuna mjesečno manje, a na veće plaće još i više.


NADA MURGANIĆ:
'Stanje nije izvanredno, nego - izazovno'

Ministrica Nada Murganić kazala je da je demografija jedan od vrlo značajnih problema u državi, koji nadilazi razinu jednog ministarstva, a na pitanje novinara kako komentira kritike predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koja kaže da je u tom pogledu "izvanredno stanje", ministrica odgovara da bi ona upotrijebila termin "izazovno stanje".
"Ja bih rekla da predsjednica ne kritizira, nego upozorava i to je njezina obaveza. Mi provodimo mjere i politike i mislim da je to jedna zajednička politika i ne vidim da je to toliko drastično kako ste vi rekli, da je velika razlika između Pantovčaka i Banskih dvora. Mislim da nam je demografska revitalizacija i dobrobit naših građana svima jednaki cilj. Ja bih si dopustila jednu drukčiju riječ – u Hrvatskoj je izazovno stanje, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima nosimo", kazala je.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije