I to je moguće Konzum će od države tražiti 120 milijuna kuna preplaćenog poreza!
 

I to je moguće


 
Jedan od rezultata revizije financijskog izvješća 'Konzuma' glasio je kako je kompanija u 2015. ostvarila poslovni gubitak od 1,4 milijarde kuna, iako je prvotno izvješće govorilo o dobiti od 235 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.
 
To omogućuje sadašnjoj izvanrednoj upravi "Agrokora", odnosno "Konzuma", da za tu godinu zatraži povrat uplaćenog poreza na dobit, a ako je u toj godini stopa poreza na dobit iznosila 20 posto, to znači da će "Konzum" zatražiti povrat poreza za 2015. u iznosu od oko 60 milijuna kuna.
 
Pa još i akontacija...
 
Uz to, budući da tvrtke porez na dobit plaćaju unaprijed putem akontacije, "Konzum" je i tu akontaciju u 2016. platio negdje u visini od oko 60 milijuna kuna, što znači da će uprava "Konzuma" zatražiti preplaćeni porez na dobit u iznosu od oko 120 milijuna kuna.


 
Naravno, Porezna uprava ne mora se složiti s poslovnim izvješćem "Konzuma" i može poslati svoje ljude da dublje pročešljaju "novu" poslovnu bilancu "Agrokora" za 2015. i 2016. koju je sastavila izvanredna uprava i revizijom potvrdila tvrtka Pricewaterhouse and Cooper's. To bi, naravno, bilo više nego interesantno, ali ne i nemoguće.
 
S druge strane, izvanrednoj upravi "Konzuma" ne preostaje ništa drugo nego zatražiti povrat poreza jer mora štititi interes kompanije koju vodi.
 
S treće, pak, strane, Porezna uprava je, iako neovisna institucija, podređena Ministarstvu financija pod vodstvom Zdravka Marića. Pa ako Porezna uprava poželi dati svoj pravorijek i odluči provesti svoju inspekciju financija "Konzuma" kako bi utvrdila porezne obveze tvrtke, uključujući i porez na dobit, to bi, da se malo jače izrazimo, značilo i da sumnja u rad izvanredne uprave i PWC-a.
 
Uglavnom bi to bila jako vesela situacija. Ali to, kad su porezne obveze "Konzuma" u pitanju, nije sve što se može reći na tu temu. Budući vlasnici "Konzuma", naime, do 2021. mogu koristiti bivše gubitke za umanjenje porezne osnovice.


 
Radi se o tome da nakon što neka tvrtka ostvari porezni gubitak, onda sljedećih pet godina ne mora platiti poreza na dobit u ukupnom iznosu tog gubitka. Člankom 17. stavka 1. i 2. Zakona o porezu na dobit navodi se da ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima pravo na porezni gubitak, a porezni gubitak prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice sljedećih pet godina.

 Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, prema stavku 4. istog članka Zakona, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
 
Pa prebijanje za pet godina
 
"Temeljem navedenog, dobit ostvarena u poreznom razdoblju prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja, i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni, odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
 
Gubitak se može prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina računajući od godine u kojoj je gubitak nastao. Ako je gubitak nastao na primjer 2000. godine, pet godina za prijenos gubitka računa se od 2001., pa je zadnja godina u kojoj se gubitak može prenositi i nadoknaditi 2005.", navodi se u obrazloženju Porezne uprave tog poreznog instrumenta.
 
Naravno, ako već u prvoj godini porez na dobit bude na razini prethodnoga poreznoga gubitka, tada je već u toj godini iskorišteno pravo "prebijanja" poreznoga gubitka i nema produženja i duplog korištenja tog "instrumenta" na razdoblje od pet godina.


 
Kada su buduće obveze "Konzuma" po porezu na dobit u pitanju, potrebno je naglasiti da se i u 2017. vjerojatno može očekivati manji gubitak, iako će EBITDA (dobit prije poreza, kamata, amortizacije i drugih stavki) biti pozitivna.
 
Dakle, ako dobit "Agrokora" u 2018. bude pozitivna, tada će moći od porezne osnovice odbiti do 120 milijuna kuna staroga gubitka, a moguće i gubitak iz 2017.
 
Uglavnom, čišćenje bilanci "Konzuma" u prethodnim godinama barem će dijelom pomoći poslovanju tvrtke u godinama što slijede, jer će vratiti preplaćenu dobit, a gubitak će moći koristiti za smanjenje porezne osnovice, zaključuje Slobodna Dalmacija.
 

 

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije