StoryEditorOCM
Crna kronikaKratkotrajni gubitak svijesti

Mišljenje splitskog neurologa prof.dr. Ive Lušića: Medicinski je nemoguće dokazati da je Horvatinčić imao sinkopu, a da je netko nije vidio!

17. listopada 2017. - 13:58

Je li Tomislav Horvatinčić, poznati hrvatski poduzetnik, imao sinkopu u trenutku pomorske nesreće u kojoj je 2011. godine poginuo talijanski bračni par Salpietro?

Kako je na ponovljenom suđenju u Šibeniku zaključeno, vještaci su po uvidu u spis i medicinsko stanje zaključili kako je pojava sinkope kod Horvatinčića bila moguća. I to je sudu bilo dovoljno da Horvatinčića proglasi nevinim, odnosno da utvrdi kako on nije kriv za izazivanje te smrtonosne pomorske nesreće jer je bio u sinkopi (trenutačni i kratkotrajni gubitak svijesti).

Ova presuda je u hrvatskoj javnosti podignula veliku prašinu, pa smo, da bismo je pokušali razjasniti, kontaktirali prof. dr. Ivu Lušića, poznatog splitskog neurologa, bivšeg predstojnika Klinike za neurologiju KBC-a Split, a sadašnjeg pročelnika Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta u Splitu, čovjeka s velikim iskustvom.

 

– Zaista je nemoguće utvrditi je li u danom trenutku prije šest i više godina Tomislav Horvatinčić bio u stanju sinkope. Medicinski je nemoguće to dokazati i reći da je netko imao sinkopu, a da je nitko nije vidio. Dakle, liječnik koji vještači osobu koja za sebe tvrdi da je imala sinkopu tijekom nekog događaja može toj osobi samo vjerovati da govori istinu i ništa drugo. Nikako drukčije ne može se utvrditi je li netko prije šest i više godina imao sinkopu. Naime, liječnik nema nikakvog instrumenta da bi provjerio nečije stanje prije šest godina. Dakle, radi se o povjerenju.

Naravno, vještak mora provesti sve medicinske pretrage i preglede kojima bi pospješio svoju tvrdnju da je neka osoba mogla imati sinkopu. Mogućnost njezina pojavljivanja mora biti vidljiva iz medicinskih dokumenata – rekao nam je prof. dr. Lušić.

Sinkopa je kratkotrajan gubitak svijesti, najčešće do 30-ak sekundi, do koje dolazi zbog manje ili nedovoljne prokrvljenosti mozga.
– Većina sinkopa događa se dok je osoba u uspravnom položaju, a najčešće se događaju osobama u dobi između 10 i 30 godina ili starijima od 65 godina. Kad čovjek u uspravnom položaju doživi sinkopu, njegovi mišići tada gube napetost i on može pasti i ozlijediti se.



No, kako je sinkopa predvidljiva, odnosno organizam "najavljuje" njezino pojavljivanje, osoba koja osjeti da će joj se to dogoditi može je prevenirati ako legne i napravi sama sebi tzv. autotransfuziju. To može biti jednokratni događaj, koji se pojavio samo jednom u životu, najčešće zbog uzimanja nekih tableta, uslijed jakog sunca, kod vađenja krvi, kod uboda iglom, ili kad osoba vidi nekoga da povraća pa je obuzme slabost...

No, ima i osoba koje pate od bolesti, prvenstveno srca, i kod njih sinkopa može biti učestala pojava. U pravilu nisu opasne i od njih se ne umire, ako se ne radi o tzv. kardijalnim sinkopama, koje se pojavljuju zbog bolesti rada srca i mogu biti pogubne – kaže prof. dr. Lušić.

Prije sinkope osoba osjeća slabost, zamrači joj se pred očima, osjeća prazninu u trbuhu ili prsištu.
– Kako sam rekao, sinkopa se može prevenirati, dok se, recimo, epileptički napadaj ne može prevenirati. Ima li Tomislav Horvatinčić neko od tih medicinskih stanja koja mogu izazvati pojavljivanje sinkope, ja ne znam jer nisam vidio spis ni medicinsku dokumentaciju, no zaista mislim da nitko ozbiljan ne bi olako donosio zaključak koji ide u smjeru kako je sinkopa bila moguća, a da za tu tvrdnju nije imao uporište u medicinskim dokumentima – govori prof. dr. Lušić.
Kako su mediji izvještavali, tijekom svojeg dosadašnjeg života Horvatinčić je sudjelovao u nekoliko pogibeljnih nesreća, na kopnu i na moru.

 

Zanimalo nas je je li moguće da netko tko je imao sinkopu i dalje upravlja automobilom ili plovilom, odnosno da mu se ne oduzme dozvola. Odnosno, je li liječnik vještak, u ovom slučaju neurolog, dužan napomenuti sudu da je vještačena osoba zbog svojeg zdravstvenog stanja potencijalna opasnost u prometu i da bi joj bilo potrebno oduzeti dozvolu.
– Vještak tu napomenu može donijeti samo ako sumnja u mogućnost ponavljanja stanja sinkope kod određene osobe. Ako je vještak uvidom u medicinsku dokumentaciju siguran da se više neće ponavljati, ne mora u svoj zaključak unijeti tu napomenu – zaključuje prof. dr. Ivo Lušić.

Bolesti kod kojih se mogu ponavljati sinkope, i to kardiogene, povezane su s različitim poremećajima rada srca, a druga kategorija sinkopa su bolesti koje zahvaćaju autonomni živčani sustav.

18. travanj 2024 13:29