Premijera u kazalištu "Ljepotica iz Leenanea" mračna je i surova priča, ali ima i humora, poručuju iz šibenskog teatra

Premijera u kazalištu



Ljepotica iz Leenanea“ suvremenog irskog dramatičara Martina McDonagha u režiji Dražena Ferenčine novi je ovosezonski premijerni naslov šibenskog Hrvatskog narodnog kazališta koji će biti izveden u petak, 21. travnja, nakon čega slijede i reprizne izvedbe u subotu, 22. i u nedjelju, 23. travnja.

Obrazlažući zbog čega je odabran taj komad, ravnateljica Maja Trlaja istaknula je kako joj je on u ruke dospio još prije pola godine. No, nakon razgovora s nekim redateljima i ljudima iz kazališta zaključila je kako možda ipak šibenska publika još nije spremna za tu mračnu i surovu dramu o ljudskim sudbinama i karakterima.

Budući da je planirana predstava „Crna komedija“ za koju je Ferenčina bio angažiran kao redatelj, na kraju morala biti otkazana zbog bolesti dvoje glumaca, na kraju je izbor ipak pao na McDonaghovu „Ljepoticu“. Na veliko zadovoljstvo autorskog tima, a Trlaja se nada na kraju i šibenske publike.

-Ovo je predstava koja zahtjeva pažnju publike. Ona nam otkriva kako ništa nije crno-bijelo i kada tražimo uzroke nečijeg ponašanja vidimo da je to uvijek puno šira priča – kazala je Trlaja.

Ferenčina koji je već surađivao sa šibenskim HNK-om ističe kako je zadovoljan što je imao priliku raditi „Ljepoticu“, priznajući kako je irskog dramatičara, scenarista i redatelja, odnosno njegove drame poprilično kasno otkrio.

-McDonagh je rođen 1970., ali iako sam ga kasno otkrio moram reći da on spada među pisce koji mi se najviše sviđaju. Pišući o ljudima i na jeziku kraja iz kojeg dolazi, a to je zapadna Irska, koje najbolje poznaje, postigao je strelovit uspjeh. „Ljepotica iz Leenanea“ predstava je koja govori o, može se reći, brutalnom odnosu majke i kćeri. Na prvi dojam majka je ta koja terorizira kćer, ali… Pisac nas cijelo vrijeme iznenađuje i, kako je kazao jedan kritičar, nagrađuje obratima pa taman kada pomislimo da znamo tko je dobar, a tko loš, to se promijeni. Surova je to priča o tragičnim sudbinama u kojoj ima i briljantnog humora, koja je puna pritajene seksualnosti i težnje za srećom. Ako smo s predstavom ostali na razini ovog izvrsno napisanog teksta, napravili smo sjajan posao – rekao je Ferenčina.

Šibenska glumica Franka Klarić glumi kćer Maureen, a o svojoj ulozi kaže:

-Žena koju glumim blizu je 40-ih. Neostvarena je u mnogočemu, među ostalim i u ljubavi. K tomu je i djevica, što je vjerojatno također jedan od uzroka njenih psihoza. Emocije drži u sebi i onda one eksplodiraju. Ona je totalno drugačiji tip od mene: ruralna žena koja u sebi ima nešto životinjsko i iskonsko! Zbog svega toga ova mi je uloga bila veliki izazov!

Poznata hrvatska glumica Biserka Ipša u ulozi majke Mag prvi se put pojavljuje na daskama šibenskog kazališta, a zahvaljujući svom glumačkom iskustvu i umijeću, mlađim je kolegama tijekom rada na predstavi bila prava mentorica.

-Priča o mojoj Mag, kao uostalom i o njenoj kćeri, priča je o usamljenosti. Ona je u stalnom sukobu i ratu s kćeri. Zapravo, one uopće ne razgovaraju. Obje su zatvorene u sebe. To je stvarno sjajno napisan komad i zato mislim da će pola publike plakati nad sudbinom kćeri, dok će druga polovica reći „pa nije ta stara tako loša“!

Jakov Bilić u ulozi Patoa u kojeg se Maureen zaljubi, remetilački je faktor u neobičnoj vezi majke i kćeri.
-Moj lik na neki način, kako i mnogi pripadnici moje generacije koji odlaze iz zemlje u potrazi za boljom sudbinom, traži neke bolje mogućnosti za sebe. Lijep je i kompaktan ovo dramski komad i nadam se da ćemo ga dugo igrati.

Mladi splitski glumac Bojan Brajčić glumi Raya, Patoova mlađeg brata. Euforičnog i beskrajno nepristojnog!

-On je devijantno dijete. Voli nogomet, aute, žene, televiziju i drogu, a u svojim 20-im doživljava prvu krizu identiteta!

Što ružnije i starije to bolje moto je kojim su se u svom radu vodili kostimografkinja Sara Lovrić Caparin i scenograf Branko Lovrić Caparin. Sve u cilju stvaranja atmosfere destrukcije kojom odiše komad.

Autor glazbe je Igor Karlić, scenskog pokreta Alen Čelić dok je dizajn svjetla i ovaj put povjeren Josipu Bakuli.



 

Naslovnica Ostalo

Najčitanije

Kultura i turizam Nema kulturnog turizma bez doživljaja, a Šibenik je posljednih godina u tome napravio strelovi uspon, poručili su sudionici s međunarodne konferencije na Tvrđavi sv. Mihovila

Nema kulturnog turizma bez doživljaja, a Šibenik je posljednih godina u tome napravio strelovi uspon, poručili su sudionici s međunarodne konferencije na Tvrđavi sv. Mihovila
-Hrvatska ima puno otvorenih pitanja kada je riječ o kulturnom turizmu, premda se, unatoč našoj kritičnosti, dos...
Nema kulturnog turizma bez doživljaja, a Šibenik je posljednih godina u tome napravio strelovi uspon, poručili su sudionici s međunarodne konferencije na Tvrđavi sv. Mihovila