Podmorje otoka Žirja skriva dragocjeno, potpuno očuvano arheološko nalazište iz 4. stoljeća prije Krista s brojnim amforama i posudama iz tereta i opreme potonulog broda. Jedino nalazište brodoloma iz tog razdoblja registrirano je pred viškom lukom kod hridi Krava, no iza pljačkaša je ostala tek jedna cjelovita amfora i kameni žrvanj. Ostaci brodoloma u podmorju Žirja dokaz su grčke prisutnosti na jadranskoj obali, pa je dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i izrazito aktivna hrvatska podvodna arheologinja, opisala lokalitet kao pravo potopljeno blago, zabilježeno zahvaljujući roniocima Vedranu Dorušiću i Stipici Birinu 2015. godine.
Zahvaljujući nesebičnom angažmanu nekolicine entuzijasta i zaljubljenika u podvodnu arheološku baštinu, te donaciji koju je osigurao slovenski ronilac Andrej Uvodić, postojeće stanje brodoloma preliminarno je dokumentirano.
Ove je godine Ministarstvo kulture odobrilo sredstva za nastavak dokumentiranja i eventualnog istraživanja lokaliteta koji dr. Radić Rossi, kao znanstvenica i voditeljica brojnih projekata istraživanja i zaštite arheološke baštine u hrvatskom podmorju i priobalju, drži izvanredno značajnim.
Neoštećeno nalazište
– Prvi očevid pokazao je kako je riječ o doista neoštećenom nalazištu na kojem se nalazi velika koncentracija grčkih amfora. Već s fotografija moglo se zaključiti kako je riječ o amforama koje se mogu datirati u polovicu 4. stoljeća prije Krista. To je posebno značajno jer takvih lokaliteta u našem području ima izrazito malo. Amfore koncentrirane na nekoliko mjesta na kamenim stepenicama morskog dna u prvi su mah sugerirale kako je u pitanju teret maloga trgovačkog broda koji je prevozio vinski teret u pedesetak amfora. Takav dojam smo stekli kad smo prvi put zaronili na lokalitetu i imali vremena tek za kratak očevid.
Pokazalo se, priča Radić Rossi, kako je nalazište mnogo bogatije, te kako se teret potonulog broda rasuo po padini i znatno većoj površini nego što je u prvom trenutku bilo moguće procijeniti.
– U teretu je bilo znatno više amfora nego što smo u prvi mah pobrojali i daleko više posuda koje su dijelom pripadale brodskoj kuhinji, a dijelom su i same bile teret broda. Pristupili smo dokumentiranju lokaliteta. Postavili smo male plastične etikete s oznakom godine provođenja kampanje i rednim brojem nalaza. Svaki je nalaz dobio svoju oznaku i na taj je način napravljen popis svih vidljivih predmeta, a potom i preliminarni 3D model i skicu nalazišta. Sitne nalaze morali smo ukloniti kako bismo izbjegli mogućnost njihova nestajanja s lokaliteta, no svaki je uklonjeni nalaz zamijenila keramička pločica koja je i dalje ostala na morskom dnu. Kad smo počeli označavanje, očekivali smo pedesetak amfora i desetak posuda iz brodske kuhinje. Na kraju se pokazalo kako je amfora najmanje 130, a posuda oko 70. Vjerojatno amfora ima i više jer se pod pijeskom na plićim dijelovima lokaliteta otkrivaju novi trbusi. Jedan dio posuda su serijski proizvedeni vrčići s ručkom, koji su, po svemu sudeći, također bili teret broda. Na fotografijama i videozapisima lijepo se vidi kako su se nalazi rastresli po padini. U pitanju je stepenasto, prilično dugo i široko područje koje obiluje nalazima i vjerujem da će ih se još naći kad nastavimo raditi, te da ćemo znatno uznapredovati i u virtualnoj rekonstrukciji brodoloma. Sve će to, naravno, biti moguće ako nalazište dočeka istraživačku kampanju u zatečenom stanju.
U potrazi za ostacima broda
Ako se pronađu ostaci brodske konstrukcije, bit će moguće, dodaje Radić Rossi, preciznije odrediti vrstu i kapacitet broda, a vjerojatno rekonstruirati njegov izgled, dinamiku brodoloma, a možda i mjesto s kojeg je krenuo i kamo je plovio.
– Ništa od toga ne može se sa sigurnošću zaključiti na devastiranim nalazištima. Jedan ovakav lokalitet je, stoga, pravo bogatstvo za sve one koji žele rekonstruirati djelić prošlosti. Osim što je vrijedan zbog svoje rijetkosti, tj. jer pripada razdoblju o kojem se relativno malo zna, ovaj lokalitet je prije svega vrijedan zbog toga što je sačuvan kao cjelina.
– Među pronađenim predmetima posebno su nas razveselila dva ritona, od kojih je jedan potpuno očuvan, dok drugome nedostaje ručka. To su vrlo rijetki nalazi i po njima, baš kao i po obliku amfora, znamo kako je riječ o lokalitetu koji pripada polovici 4. stoljeća prije Krista. Takvim se posudama obično pripisuje ritualna svrha, a služile su za ritualno ispijanje tekućina i žrtvovanje.
Amfore imaju srcoliko tijelo, visoke su pedesetak centimetara, imaju karakteristično izrađen obod, a pripisuje im se vinski sadržaj. Prema arheološkoj tipologiji, u konkretnom slučaju riječ je o tzv. tipu Korint B.
Najljepše što bismo mogli učiniti s tim nalazištem bilo bi zadržati ga na originalnome mjestu i omogućiti svima ronilački posjet, odnosno približiti ga auditoriju putem novih tehnologija koje omogućuju izradu panoramskih snimaka i virtualnih 3D modela. S obzirom na to da je riječ o mjestu koje se ne može lako, jednostavno i jeftino nadzirati, pretpostavljam da će biti potrebno lokalitet u cijelosti dokumentirati i nakon toga izvaditi iz mora sve nalaze. Željeli bismo, naravno, zadržati dojam koji taj lokalitet ostavlja u podmorju i stvoriti dokumentaciju koja će nam omogućiti virtualni zaron na to mjesto, da ga doživimo u njegovoj punini i da ga zajedno dijelimo u prostoru koji će svima biti dostupan – zaključila je dr. Radić Rossi.