Hrvatskog sveučišnog predavača Zlatka Vidačkovića pod konac je prošlog tjedna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala umjetničkim ravnateljem Pulskog filmskog festivala. To bi već samo po sebi bila vijest dana u hrvatskoj kulturi da nije i dodatne činjenice da je Vidačković na to izuzetno značajno mjesto u svijetu hrvatskog filma imenovan po peti put. Već i do sada bio je najdugovječniji umjetnički ravnatelj Pule, vodio ju je od 52. do 60. izdanja a onda je funkciju umjetničkog ravnatelja ukinula politička vlast jer nije odgovarao Hrvoju Hribaru i HAVC-u... U taj dio priče nećemo ulaziti. Malo zbog toga što je tu praktički već sve ispričano, a malo zbog toga što nas Zlatko Vidačković zanima i kao "šibensko dite“ pa će dio ove priče nužno imati i taj lokalni, Šibenčanima svakako zanimljiv, diskurs.
Zlatko Vidačković je, moglo bi se reći, iznimno sposoban i kreativan bivši šibenski gimnazijalac. Dosta je poviriti u njegov životopis na Wikipediji pa shvatiti da bi jedna stranica Šibenskog lista otišla samo na faktografsko nabrajanje onoga što je do sada u svoje 44 godine života napravio. To ćemo pokušati svesti na jedan "obični“ novinarski okvir pa tko želi neka čita Wikipediju umjesto Šibenskog lista... A kod Zlatka Vidačkovića pokušavamo "ispitati" kad se uopće okrenuo filmu, kad ga je film zarazio...
Klub ljubitelja filma
– Bio sam predsjednik Odbora zajednice učenika svih srednjih škola u Šibeniku, preuzeo sam mandat od Orijane Kunčić, koja je kasnije postala uspješna međunarodna cast agentica, a povratkom u Šibenik posvetila se glumi u HNK u Šibeniku. Sa mnom u Odboru bio je i Danijel Mileta, današnji dogradonačelnik. Jedna od mojih inicijativa bilo je obnavljanje Kluba ljubitelja filma, koji smo osnovali u polupodrumskoj prostoriji u koju se ulazi s parkirališta Gimnazije. Ja sam bio predsjednik Kluba i svake subote birao projekcije. Imali smo sekcije Filmski hitovi i Filmski klasici, koja je prikazivala filmove s Jamesom Deanom, Marlonom Brandom… Uspjeli smo od fotografa, koji je fotografirao učenike, dobiti veliki televizor kao naknadu, nabavili VHS kazete i krenuli. Klupe smo nadogradili metalnim produžetcima, tako da svaka bude malo viša od druge, i cijeli je razred mogao tamo gledati filmove, čime se koristio prof. Radosav Poljičak koji je tamo prikazivao obrazovne filmove velikog Ante Peterlića, koji je i sam bio maturant šibenske gimnazije. U mojoj generaciji bio je inače i Goran Višnjić.
Tada je Šibenik imao tri kina: Šibenik, 20. April i Tesla...
– Strašno je da su sva tri zatvorena u devedesetima. Kino je dio urbane kulture jednog grada. Sjetite se samo Arsenovih stihova "Duge šetnje poslije kina, film Zmajevo sjeme. Razgovori o ženama, političke teme…". Jednom sam, u ovo vrijeme, šetao kući nakon projekcije u multipleksu u Ražinama, stotinama metara kroz mrak, vraćao se prema gradu potpuno užasnut lokacijom u kojoj se sada jedino mogu gledati kino filmovi.
Kulturna institucija
Onda kad je krenula digitalizacija, bio sam uvjeren da će Šibenik digitalizirati jedno staro kino, i radovalo me vidjeti znak digitalizacije na karti postavljen u našoj županiji. Ali uzalud. Digitalizirano je kino u Vodicama, pa u Pirovcu. Drago mi je da se uređuje Odeon, ali to traje predugo, kino je zatvoreno već četvrt stoljeća, a cijeli multipleksi se sagrade u manje od godinu dana. HAVC ima kriterije za digitalizaciju. Ako uzmete novac za digitalizaciju, morate imati određeni broj hrvatskih filmova, europskih filmova, kinotečnih programa, programa za djecu, alternativnih sadržaja kao što su prijenosi opera, drama i baleta iz svjetskih metropola.… Takvo kino nije zabava, ono je kulturna insitucija prve klase.
Vi ste inicijator i programski voditelj niza art kina, producent ste revija filmova u art kinima u Zagrebu. U Europa Cinemas učlanili ste Metropolis u Muzeju suvremene umjetnosti, Art kino Grič i Ljetno kino Tuškanac sve u Zagrebu, Kinoteku Zlatna vrata Split, čak i Kino Novska... pa ima li Šibenik danas sutra tu izgleda?
– Europa Cinemas podupire svaki europski film koji se prikazuje u kinima članicama. Šibenik ne dobiva potporu iz tog fonda jer nema kina koje bi povuklo ta sredstva. Ako se pojavi, rado ću ga primiti u mini grupu koju sam osnovao, jer će samo teško preći prag. No, može se napraviti i jeftino art-kino, koje će prikazivati s HD projektora. Sama oprema koštala bi dvadesetak tisuća kuna. Tako radi art-kino Grič koje prikazuje 100 posto europski film, a nalazi se kod Trga Bana Jelačića. No, ključno je imati udobne stolce, tj. fotelje, što Grič ima. Standardni kino dvorana jako su porasli.
Bogme je u hrvatskoj kulturi odjeknula vijest da ste ponovo imenovani za umjetničkog ravnatelja Filmskog festivala Pula. Odnosno, da ste vraćeni, što kao da je nastavak priče o HAVC- u jer činjenica je da je ukidanje umjetničkog ravnatelja prije tri godine imalo veze s njim...
- Nakon tri godine, vraćam se na posao koji volim najviše na svijetu. Velika je odgovornost i čast, ali za mene i ljubav i strast, biti umjetnički ravnatelj najvećeg i najstarijeg hrvatskog filmskog festivala! Tijekom mog ranijeg mandata (od 52. do 60. Festivala) nikad nije bilo problema s brojem hrvatskih filmova koji su u Puli imali premijeru. Na posljednjem koji sam vodio imali smo 12 svjetskih premijera od 14 dugometražnih hrvatskih filmova u programu. Novinarima koji iznose "alternativne činjenice" predlažem da prije pisanja pogledaju arhiv festivala.
Veliki optimist
Za sada su objavljivane samo vijesti o Vašem povratku u Pulu, jedino je Jutarnji list imao veći analitički tekst u kojem umjetničko ravnanje Pulom Nenad Polimac zove Vašim vrhuncem u karijeri, izražava nade i bojazni jer Pula je nakon Vas naprosto posrnula i sad je opet treba osoviti na noge...
– Ja sam veliki optimist po pitanju daljnjeg razvoja Pulskog festivala. Na sjednici Vijeća Pulskog filmskog festivala održanoj u ovaj ponedjeljak, 13. ožujka, u Ministarstvu kulture pod predsjedanjem ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen, usvojene su izmjene i dopune Statuta Pulskog filmskog festivala. Izmjenama je Statut usklađen s novim Pravilnikom Festivala, a prema kojem je Umjetnički savjet zamijenjen umjetničkim ravnateljem. Također je usvojena odredba prema kojoj će načelnu prednost za prikazivanje u Areni kao najatraktivnijoj od prikazivačkih festivalskih lokacija imati filmovi koji će na Festivalu imati hrvatsku premijeru.
U programu 64. festivala koji sam iznio kao umjetnički ravnatelj, predviđena su tri noviteta. Program Kratka Pula bit će proširen na sve filmske rodove, te će se u njemu prikazivati tri i nagraditi jedna, najbolja epizoda selektiranih dramskih serija kao i dokumentarnih serijala te jedan od pet odabranih: kratkih i srednjemetražnih igranih filmova, kratkih i srednjemetražnih dokumentarnih filmova, animiranih filmova, namjenskih filmova (reklamnih i glazbenih spotova), eksperimentalnih filmova te jedan od tri dugometražna dokumentarna filma. Dugometražni dokumentarni filmovi tako neće više biti u konkurenciji s dugometražnim igranima kao protekle tri godine, nego će biti posebna kategorija u programu Kratka Pula.
Što Vam je cilj
– Cilj širenja ovog programa na sve filmske rodove je da Pulski filmski festival postane središnje mjesto nacionalne valorizacije, promocije i međunarodne prezentacije cjelokupne hrvatske audiovizualne produkcije. Odabrani program biti će titlovan na engleski i prikazan stranim novinarima, selektorima, distributerima i producentima. Nagrade u programu Kratka Pula od ove će godine biti dodjeljivane dan prije dodjele nagrada u dugometražnom igranom programu.
Također će se u sklopu Festivala redovito održavati Hrvatski filmski fokus- program projekcija hrvatskih filmova, susreta i diskusija za 40 ključnih međunarodnih gostiju: 10 selektora međunarodnih festivala, 10 novinara najvažnijih filmskih glasila i utjecajnih medija, 10 međunarodnih distributera ili prodajnih agenata zainteresiranih za hrvatski film i 10 stranih producenata koji su skloni koprodukcijama i snimanju u Hrvatskoj, ali i uključivanju hrvatskih producenata, glumaca i filmskih umjetnika u međunarodne filmske projekte. Program će se realizirati u suradnji s HAVC-om.
Program za mlade, dosadašnja Dizalica, postaje program Film uz more i seli se s galerije Sveta srca - održavat će se u kasnim večernjim satima na jednoj pulskoj plaži. Odlučeno je i da se na Festival vrate programi Filmovi u nastanku te program Zemlja prijatelj.
Nova kampanja je predstavljena dan prije mog imenovanja, ali slogane kao da sam ja birao: ljubav, napetost i strast. Trudit ću se da upravo toga najviše i bude u izboru stranih filmova.
Hoće li ostati vremena za dane u Šibeniku?
– Hoće, evo već za Uskrs!