Bez javnih bilježnika nije se moglo ni u 15. stoljeću

 Knjiga „Zilio pok. Gulielma de Albanis de Regio — Bilježnički zapisi iz 1398. i 1400.“ koju je priredio dr. sc. Josip Kolanović, a zajednički objavili Državni arhiv u Šibeniku i Državni arhiv u Zadru predstavljena je u srijedu u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić.

Nimalo slučajno na današnji dan, podsjetila je ravnateljica šibenskog arhiva Nataša Mučalo. Točno prije deset godina osnovan je Državni arhiv u Šibeniku Uredbom Vlade Republike Hrvatske čime je napokon dotadašnji Sabirni arhivski centar koji je djelovao u sastavu zadarskog arhiva postao samostalna ustanova.

Ni Kolanovićeva knjiga, također, nije slučajno odabrana za 10. godišnjicu šibenskog Državnog arhiva. Kolanović se, istaknula je Mučalo, bavio mnogim šibenskim temama, a doktorsku titulu stekao je radom o Šibeniku u kasnom srednjem vijeku. Ovaj put pozabavio se javnobilježničkim spisima bez kojih život nije bio zamisliv ni prije šest stoljeća.
Zapise bilježnika Zilija de Albanisa s kraja 14. i početka 15. stoljeća predstavili su dr. sc. Ante Gverić, mr. sc. Ladislav Dobrica i prof. dr. sc. Mladen Ančić.

-Ta vrsta spisa vrlo je dragocjena, jer ilustrira dnevni život, za razliku od političkih i administrativnih spisa koji su fokusirani na više razine društvenih gibanja. Javnobilježnički spisi registriraju ono što se događa u svakodnevici grada i njegovu vezu s okruženjem. Ti spisi, primjerice, ilustriraju kako su građani davali svoju stoku na ispašu, promet nekretninama, trgovačke ugovore… Politička dimenzija života bila bi nerazumljiva bez takvih spisa. Za Šibenik su oni dodatni važni, budući da nisu sačuvani u onoj mjeri u kojoj su sačuvani u Zadru, Splitu pa čak i Trogiru – kazao je Ančić.