Izložbom fotografija, dokumenata i novinskih isječaka iz šibenske prošlosti, te knjiga i publikacija koje je objavio, Državni arhiv u Šibeniku obilježio je 10 godina od osnutka. To je ujedno bio i povod da se Šibenčani prisjete tradicije prikupljanja i čuvanja arhivske građe sa šibenskog područja koje datira još od 15. stoljeća. Također, da se prisjete i Sabirnog arhivskog centra u Šibeniku osnovanog prije 50 godina, koji je djelovao u sastavu Državnog arhiva u Zadru te, naposljetku, osnivanja samostalne ustanove.
– Državni arhiv u Šibeniku, otkad je ustrojen, potrudio se uhvatiti korak s drugim arhivima u Hrvatskoj. Sustavno radimo na prikupljanju i čuvanju arhivskoga gradiva, ali se puno radi i na edukaciji svih onih tijela koja su dužna čuvati svoje gradivo kako bi ono jednog dana završilo u našem arhivu – istaknula je na otvorenju izložbe u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" Nataša Mučalo, ravnateljica šibenskog Državnog arhiva.
No, osim osnovne djelatnosti koju obavljaju šibenski arhivisti, a riječ je o nevelikoj, ali vrijednoj ekipi, kako ističe Mučalo, uvelike rade i na otvaranju ustanove javnosti.
– Važno je, naime, da se gradivom koje arhiv čuva netko i koristi. Otvaranje javnosti i prezentiranje arhivskoga gradiva vrlo je važan dio naše djelatnosti. Na tomu radimo svakodnevno i u našoj čitaonici, a u posljednjih nekoliko godina sve je više istraživača koji se bave lokalnom povijesti – kazala je ravnateljica Mučalo.
Autorica Andrijana Rados Šupe izložbu je podijelila u dva dijela. Prvi dio se bavi arhivskom baštinom, a drugi donosi svojevrsni povijesni presjek organiziranog prikupljanja arhivske građe u Šibeniku.
– Prvi dio izložbe čini arhivska baština kojom smo htjeli odškrinuti vrata našeg arhiva kako bismo pokazali raznolikost građe koju čuvamo. Drugi dio je retrospektiva arhivske djelatnosti u Šibeniku od njezinih početaka koja se, mogla bih reći, može iščitati iz Statuta grada Šibenika iz 15. stoljeća, kada se sustavno počelo brinuti o pisanoj građi, pa sve do 20. stoljeća kada se počelo prikupljati gradivo, što je rezultiralo najprije osnivanjem Sabirnog arhivskog centra, a poslije Državnog arhiva, koji u cilju otvaranja javnosti objavljuje i svoja izdanja te organizira izložbe – rekla je Rados Šupe.
Državni arhiv u Šibeniku danas je smješten u bivšoj Vojarni bribirskih knezova. Dugo vremena nalazio se u skučenom i neodgovarajućem prostoru na Gorici, odakle je bio preseljen u vojarnu na Kulinama. No, tu je boravio privremeno, da bi trajni smještaj pronašao na sadašnjoj adresi. Ipak, kako bi se problem prostora riješio i za neko buduće vrijeme zbog količine građe koja stiže u arhiv, potrebno je dograditi postojeću zgradu. Izrađena je i projektna dokumentacija, no za taj zahvat još nema potrebnog novca.
