Povjesničar Josip Pavić godinu je dana proučavao kult sv. Mihovila i smatra kako se u njemu kriju saznaja o najranijem nastanku grada

Magistar povijesti Josip Pavić, Splićanin zaposlen kao stručni suradnik za kulturno-povijesnu baštinu u gradskoj ustanovi Tvrđava kulture, nije samo zaljubljen u jednu Šibenčanku nego i u šibensku povijest. Već godinama proučava i istražuje povijest grada, a cijelu prošlu godinu, kako kaže, bavio se jednom, prema njegovu mišljenju, vrlo zanimljivom temom – kultom svetog Mihovila, pa je o tomu kao i nekim drugim temama  svoja saznanja i zaključke odlučio podijeliti sa šibenskom publikom na tribini održanoj u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić.  

Iako, za razliku od susjednih gradova, Šibenik nema antičku urbanu tradiciju, u vrlo kratkom vremenu, svega dva i pol stoljeća od prvog spomena 1066. godine dosegnuo je gospodarski, politički, društveni i kulturni razvoj ostalih dalmatinskih gradova, kaže Pavić.

-Proučavajući kult sv. Mihovila na prostoru Hrvatske, odnosno Šibenika, a uspoređujući s Europom, može se govoriti kako je taj kult na određeni prostor dolazio u određeno vrijeme. Puno je literature na raznim jezicima iz koje se može vidjeti kako se taj kult razvijao i tu dolazimo do Šibenika, a moje je mišljenje da taj kult nije vezan uz Bizant, kako se obično, misli, nego uz početak hrvatske države u rano 9. stoljeće. Dakle, puno ranije od već spomenute 1066. godine.  

Najraniji počeci naselja, reći će Pavić, nikada nisu precizno definirani zbog nedostatka povijesnih i arheoloških izvora.  Vežu se uz tvrđavu sv. Mihovila, predrimski i kasnoantički refugij i pretpostavljeni nukleus srednjovjekovnog grada. Pavić također smatra da vrlo zanimljiv razvoj kulta sv. Mihovila, arhanđela transformiranog u sveca, do sada nije zadovoljavajuće obrađen u hrvatskoj historiografiji, a spoznaje o prostornim i razvojnim značajkama kulta, kombinirane s već poznatim podacima koje donose povijesni izvori, uvjeren je, imaju potencijal otvoriti neke nove rasprave o najranijoj povijesti hrvatskog Šibenika.

-Kada govorimo u kultu sv. Mihovila u Šibeniku zanimljivo je da je napravljen na granici jednog životnog prostora s centrom u Donjem polju, na vrhu stijene, uz more. To su sve značajke koje se mogu usporediti s jednakim vremenskim i prostornim okvirom u Europi poput Saint-Michel u Francuskoj ili Monte Gargana u Italiji koji je bio jedan od najjačih europskih hodočasničkih centara u Europi u to vrijeme. Već se tada govori o jednoj od najstarijih crkava u Šibeniku. I ono što je važno jest da Mihovil postaje sastavni dio identiteta građana, postoji pečat Mihovila, Mihovil na zidinama, blagdan… Eto, to je moja teza koju sada sam sada prvi put iznio javno. O tome se sada može diskutirati i svi su komentari i pitanja dobrodošli – istaknuo je Pavić.

Tribinu o kultu sv. Mihovila organiziralo je Društvo Juraj Dalmatinac u sklopu serije predavanja o šibenskoj povijesnoj i kulturnoj baštini.