Nepunih mjesec dana od kada je preuzeo mjesto ravnatelja Muzeja grada Šibenika, arheolog mr. sc. Željko Krnčević otkriva kako će "otvaranje muzeja javnosti“ biti okosnica rada tijekom njegova četverogodišnjeg mandata. Pod tim, uz bavljenje osnovnom muzejsko-galerijskom djelatnosti, Krnčević, kako objašnjava, podrazumijeva bolju prezentaciju rada muzeja, arheoloških lokaliteta, oživljavanje izdavačke djelatnosti i niz akcija i programa koji bi trebali pridonijeti većoj prisutnosti i vidljivosti muzeja u šibenskom, pa i u hrvatskom kulturnom životu.
No, prioritet svih prioriteta za novog je ravnatelja dovršenje stalnog postava, odnosno uređenje treće etaže zgrade gdje će biti predstavljena šibenska povijest 19. i 20. stoljeća. Novi stalni postav, premda nedovršen, jer mu je nedostajao upravo dio na zadnjoj etaži, otvoren je prije nekoliko godina. Sve to vrijeme postav nikako da bude završen, ali je ovih dana na adresu muzeja stigla dobra vijest iz Ministarstva kulture. Za dovršenje stalnog postava u ovoj će godini iz državnog proračuna biti izdvojeno 800.000 kuna, a tim sredstvima trebao bi se pridružiti i Grad Šibenik.
Krnčević stoga vjeruje kako bi skoro mogli biti raspisani i natječaji za dovršenje građevinskih i obrtničkih radova na trećoj etaži te da bi do ljeta radovi mogli i početi. Sve bi pak trebalo biti gotovo do ljeta iduće godine kada bi i muzej konačno dobio cjeloviti postav.
Osim, postava, Krnčević će u svom mandatu raditi i na uređenju, odnosno prenamjeni prostora koji je u vlasništvu muzeja ili ih muzej koristi.
– U tom kontekstu važno nam je urediti prostor u bivšoj vojarni Bribirskih knezova za muzejski depo. U tijeku su pregovori kako bi taj prostor postao vlasništvo muzeja, a ne samo da nam je dan na korištenje, a sve kako bi nam se ulaganje isplatilo. Kada bismo to uspjeli, oslobodili bi nam se neki prostori u muzeju koje bismo stavili u funkciju i tako bolje prezentirali naš muzej – ističe Krnčević.
Uz malo troška i truda, dodaje Krnčević, mogao bi se urediti i podrum muzeja uz dvoranu za povremena izlaganja. U njemu se, daleko od očiju javnosti, nalazi kruna srednjovjekovnog bunara i ostaci ulice iz vremena gotike. Uređenjem tog dijela muzeja na neki način bi se i stalni postav proširio, a i zgrada muzeja tako bi se predstavila kao sam spomenik kulture.
U muzeju se čuvaju i brojni eksponati pronađeni u brodolomima od antike do srednjeg vijeka, pa Krnčević namjerava i to pokazati javnosti, a kao idealna prostor u koju bi smjestio tu građu vidi istočni dio Kneževe palače, ali tek nakon što se iz njega premjesti arheološki materijal u depo uz Četiri bunara, a kasnije u depo u Mandalini kada bude uređen.
Među svojim prioritetima, Krnčević ističe i važnost rada na prezentacijskom arheološkom centru u Danilu.
Za izradu projektne dokumentacije iz europskih fondova već je osigurano 1,5 milijuna kuna, ali je to tek prvi korak u realizaciji ovog zahtjevnog projekta. Ništa manji zalogaj nije ni prezentacijski centar na Kosi u Vrpolju gdje se nalazi starohrvatsko groblje iz 9.-10. stoljeća. Taj projekt obuhvatio bi i srednjovjekovne šibenske solane u Morinju, a Krnčević bi bio zadovoljan ako bi se u sljedeće četiri godine počelo raditi na tomu.
-Tu je i prezentacijski arheološko-etnografski centar Prižba-Srima. U suradnji s Gradom Vodicama ovaj lokalitet morao bi se prezentirati s naglaskom na suhozide u Srimi ili bi se mogao dati u koncesiju. Ali, u oba slučaja mislim da je to svakako izvedivo u sljedeće četiri godine. Izgledno je i uređenje muzejske zbirke na Zlarinu, odnosno uređenje i postav cijelog kompleksa Kažerne – kazao je Krnčević.
Posebno važnom, Krnčević smatra izdavačku djelatnost po kojoj je ova kulturna ustanova za vrijeme ravnatelja Slave Grubišića bila prepoznatljiva u gradu. Stoga namjerava vratiti tu nekadašnju slavu šibenskog muzeja.
– Potrudio bih se da pokrenemo stručni i znanstveni časopis, to jest glasilo Muzeja grada Šibenika u kojem bi pisali naši kustosi, ali i ostali stručnjaci i znanstvenici iz Šibenika, kao i oni iz drugih gradova koji se bave Šibenikom. Planiramo, također, izdati i reprezentativni katalog stalnog postava kada bude dovršen. Uz brošure, stručne vodiče, knjige mislimo raditi monografije uz velike izložbe koje rade naši kustosi. Evo, ove godine obilježava se 20 godina Šibensko-kninske županije, pa će se i muzej u to uključiti tako što ćemo tiskati vodič po arheološkim lokalitetima u županiji – kaže Krnčević.
Među većim izazovima koji dočekuju novog ravnatelja je i palača Rossini u kojoj bi svoje mjesto trebao naći etnografski postav.
Riječ je o projektu za koji su potrebna poprilična financijska sredstva te Krnčević najavljuje i svojevrsni zaokret kada je riječ o novcu. Za svoje funkcioniranje muzej se više ne može osloniti jedino na proračunska sredstva, pa iako je riječ o ustanovi koja s obzirom na njenu temeljnu djelatnost ni ne može biti komercijalna, Krnčević najavljuje i osiguravanje drugih izvora financiranja prije svega iz europskih fondova. Usto, prijeko je potrebno izraditi strateški plan do 2021. godine, uvjeren je Krnčević. Dobar primjer za to je Etnografski muzej u Zagrebu koji je, kaže Krnčević, napravio takav plan koji je već na početku provedbe donio izvrsne rezultate.
Radionice, pričaonice, igračke i - Instagram
Stvaranju bolje slike i percepcije muzeja u širokoj javnosti, pomogli bi, među ostalim, kvizovi znanja za osnovnoškolce i srednjoškolce koje bi organizirao muzej. Tu su, predlaže dalje Krnčević, dan otvorenih vrata, promotivni materijali, radionice, igraonice, pričaonice te didaktičke igračke za djecu, natječaj za muzejski suvenir, osnivanje muzejskog kluba kao i gastronomske manifestacije u muzejskom kafiću. Nezaobilaznim, Krnčević smatra i otvaranje Instagram profila te modernizaciju i bolje ažuriranje web-stranice muzeja!
Gostujuće i izložbe šibenskih kustosa
Najmanje osam autorskih izložaba godišnje bi trebali postaviti šibenski kustosi s materijalom iz muzejskog fundusa, a tradicionalna likovna izložba "More ljudi obala" koju, nakon smrti osnivačice i pokretačice Lidvine Lukete, sada samo muzej organizira, doživjet će "modernizaciju" i promjene u samom konceptu. Ovisno o novcu s kojim će muzej raspolagati, šibenska publika moći će računati i na tridesetak kvalitetnih gostujućih izložaba iz Hrvatske, pa čak i inozemstva.
Sve za posjetitelje
U prošloj godini šibenski muzej je obišlo samo oko tisuću posjetitelja. Toliko je, naime, prodano ulaznica za stalni postav. No, tu skromnu brojku svakako treba povećati. Svjestan je toga i Krnčević koji najavljuje „razvoj marketinško-komunikacijskih aktivnosti“. Šibenski muzej, međutim, nema zaposlenog stručnjaka koji bi se time bavio niti muzejskog pedagoga iako ih zapošljava sve više muzeja u Hrvatskoj. Unatoč tomu, Krnčević je optimističan. Neki su promjene već naznačene, pa je muzej ove godine za Valentinovo Šibenčanima darovao koncert i besplatno razgledavanje postava, a ponedjeljkom ujutro svoja vrata otvora i korisnicima Cvjetnog doma.